Perfekt u njemačkom: haben ili sein + Partizip II
Perfekt = haben ili sein na drugome mjestu + Partizip II na kraju: gemacht, gefahren, angerufen, besucht. sein stoji uz kretanje i promjenu stanja.
Pravilo
Perfekt je prošlo vrijeme njemačkoga govora. Ima dva dijela: pomoćni glagol haben ili sein na drugome mjestu i Partizip II (particip perfekta) na kraju: Ich habe gestern viel gearbeitet.
Hrvatski radio sam sličan je, ali njemački particip ne mijenja se po rodu i broju (gearbeitet = radio, radila, radili), a glagolski vid (čitao / pročitao) nema njemačkoga parnjaka: Ich habe das Buch gelesen pokriva oba značenja.
Tvorba Partizipa II. Slabi (pravilni) glagoli dobivaju ge- + osnova + -t: machen → gemacht. Osnove na -t/-d dobivaju -et (gearbeitet, gewartet), kao i osnove na suglasnik + m/n koje se bez -e- ne bi dale izgovoriti (geöffnet, gerechnet, geatmet), ali ne kad je m/n iza l, r, h ili udvostručen (gefilmt, gelernt, gewohnt, gekämmt). Jaki glagoli dobivaju ge- + osnova + -en, obično s drugim samoglasnikom: trinken → getrunken, gehen → gegangen; neki ga zadržavaju (fahren → gefahren, lesen → gelesen). Mješoviti imaju promijenjenu osnovu i -t (bringen → gebracht, denken → gedacht, wissen → gewusst).
Prefiksi određuju gdje stoji ge-:
- Glagoli s odvojivim prefiksom stavljaju ge- između prefiksa i osnove, u jednoj riječi: einkaufen → eingekauft, anrufen → angerufen, aufstehen → aufgestanden.
- Neodvojivi prefiksi (be-, emp-, ent-, er-, ge-, miss-, ver-, zer-) nemaju ge-: besuchen → besucht, verstehen → verstanden, bekommen → bekommen.
- Glagoli na naglašeni -ieren također su bez ge-: studieren → studiert, telefonieren → telefoniert. Vrijedi samo za taj posuđeni nastavak: frieren → gefroren, verlieren → verloren jaki su glagoli.
haben ili sein? haben je osnovni izbor: uzimaju ga gotovo svi glagoli s objektom u akuzativu i svi povratni glagoli. sein dolazi uz glagole kretanja od A do B (gehen, fahren, fliegen), promjene stanja (aufstehen, einschlafen, passieren) te uz sein, bleiben, werden. Neki glagoli mijenjaju pomoćni glagol: Ich bin nach Köln gefahren (kretanje), ali Ich habe das Auto gefahren (objekt u akuzativu).
Red riječi. Pomoćni glagol i particip tvore glagolsku zagradu (Verbklammer), a sve ostalo stoji između njih. U zavisnoj rečenici glagolska skupina ide na kraj, a pomoćni glagol iza participa: …, weil wir im Garten gearbeitet haben. Da-ne pitanje otvara pomoćni glagol.
Perfekt ili Präteritum (prošlo vrijeme pisanog jezika)? Hrvatski perfekt pokriva oba vremena, a njemački ih dijeli po registru, ne po vidu. U govoru posao obavlja Perfekt; posebno sein, haben i modalni glagoli i u razgovoru zadržavaju Präteritum (war, hatte, konnte). Pisano pripovijedanje radije bira Präteritum.
Primjeri
- Wir haben am Wochenende im Garten gearbeitet. — Za vikend smo radili u vrtu.
- Sie hat ihrer Oma eine Postkarte geschrieben. — Napisala je baki razglednicu.
- Ich bin heute um sechs Uhr aufgestanden. — Danas sam ustao u šest sati.
- Der Zug ist pünktlich in Berlin angekommen. — Vlak je stigao u Berlin na vrijeme.
- Hast du den neuen Film schon gesehen? — Jesi li već vidio novi film?
- Ich habe meine Freundin besucht und danach mit meiner Mutter telefoniert. — Posjetio sam prijateljicu, a zatim telefonirao majci.
- Was ist denn hier passiert? — Što se ovdje dogodilo?
- Mein Bruder ist letztes Jahr Lehrer geworden. — Moj brat je prošle godine postao učitelj.
- Ich bin zu spät gekommen, weil ich den Bus verpasst habe. — Došao sam prekasno jer sam propustio autobus.
- Gestern habe ich lange geschlafen und bin dann in die Stadt gefahren. — Jučer sam dugo spavao, a onda sam otišao u grad.
Tablica
| Vrsta glagola | Obrazac | Primjeri |
|---|---|---|
| slabi (pravilni) | ge- + osnova + -t | machen → gemacht, kaufen → gekauft, spielen → gespielt |
| slabi, osnova na -t/-d (i öffn-, rechn-, atm-) | ge- + osnova + -et | arbeiten → gearbeitet, warten → gewartet, öffnen → geöffnet |
| jaki | ge- + osnova + -en (samoglasnik se obično mijenja) | trinken → getrunken, sprechen → gesprochen, gehen → gegangen, fahren → gefahren |
| mješoviti | ge- + promijenjena osnova + -t | bringen → gebracht, denken → gedacht, wissen → gewusst |
| glagol s odvojivim prefiksom | prefiks + ge- + particip osnovnoga glagola | einkaufen → eingekauft, anrufen → angerufen, aufstehen → aufgestanden |
| neodvojivi prefiks (be-, emp-, ent-, er-, ge-, miss-, ver-, zer-) | bez ge- | besuchen → besucht, verstehen → verstanden, bekommen → bekommen |
| glagol na naglašeni -ieren | bez ge- | studieren → studiert, telefonieren → telefoniert, passieren → passiert |
| Pomoćni glagol | Skupina | Primjeri |
|---|---|---|
| sein | kretanje od A do B | gehen, kommen, fahren, fliegen, laufen, reisen, steigen, wandern |
| sein | promjena stanja | aufstehen, einschlafen, aufwachen, wachsen, sterben, passieren, geschehen |
| sein | tri posebna glagola | sein → gewesen, bleiben → geblieben, werden → geworden |
| haben | svi ostali glagoli – gotovo uvijek uz objekt u akuzativu | machen, essen, lesen, kaufen, arbeiten, sehen |
| haben | povratni glagoli | sich freuen → hat sich gefreut, sich waschen → hat sich gewaschen |
| Osoba | haben-Perfekt: arbeiten | sein-Perfekt: fahren |
|---|---|---|
| ich | habe gearbeitet | bin gefahren |
| du | hast gearbeitet | bist gefahren |
| er/sie/es | hat gearbeitet | ist gefahren |
| wir | haben gearbeitet | sind gefahren |
| ihr | habt gearbeitet | seid gefahren |
| sie/Sie | haben gearbeitet | sind gefahren |
Česte pogreške
- ❌ Ich habe nach Hause gegangen. → ✅ Ich bin nach Hause gegangen. — glagoli kretanja od A do B tvore Perfekt sa sein.
- ❌ Ich habe meine Mutter gerufen an. → ✅ Ich habe meine Mutter angerufen. — ge- ulazi u glagol s odvojivim prefiksom; particip ostaje jedna riječ.
- ❌ Wir haben unsere Freunde gebesucht. → ✅ Wir haben unsere Freunde besucht. — iza neodvojivog prefiksa (be-, emp-, ent-, er-, ge-, miss-, ver-, zer-) nema ge-.
- ❌ Er hat zwei Jahre Medizin gestudiert. → ✅ Er hat zwei Jahre Medizin studiert. — glagoli na naglašeni -ieren tvore particip bez ge-.
- ❌ Ich habe gesehen einen guten Film. → ✅ Ich habe einen guten Film gesehen. — Partizip II zatvara glavnu rečenicu; sve ostalo stoji između pomoćnog glagola i participa.
Česta pitanja
Kada se u Perfektu upotrebljava haben, a kada sein?
haben je osnovni izbor: dolazi uz povratne glagole i gotovo uvijek uz objekt u akuzativu (rijetka iznimka: ich bin ihn losgeworden). sein dolazi uz kretanje od A do B (gehen, fahren, fliegen), uz promjenu stanja (aufstehen, einschlafen, passieren) te uz sein, bleiben i werden.
Kako se tvori Partizip II u njemačkom?
Slabi glagoli: ge- + osnova + -t (gemacht, gearbeitet). Jaki glagoli: ge- + osnova + -en, obično s promijenjenim samoglasnikom (getrunken, gegangen). Mješoviti glagoli uzimaju -t i promijenjenu osnovu (gebracht, gewusst). Glagoli s odvojivim prefiksom stavljaju ge- u sredinu (eingekauft), a neodvojivi prefiksi i glagoli na -ieren nemaju ge- (besucht, studiert).
Gdje u rečenici stoji Partizip II?
Na samom kraju glavne rečenice, dok haben ili sein stoji na drugome mjestu – zajedno tvore glagolsku zagradu oko ostatka rečenice. U zavisnoj rečenici cijela glagolska skupina ide na kraj, a pomoćni glagol dolazi iza participa: …, weil wir gearbeitet haben.
Perfekt ili Präteritum – koje prošlo vrijeme Nijemci upotrebljavaju u govoru?
U razgovoru je Perfekt uobičajeno prošlo vrijeme. Iznimka su sein, haben i modalni glagoli: i u govoru čuješ war, hatte, konnte, musste. Pisano pripovijedanje (romani, novinske vijesti) radije bira Präteritum.
Kaže se ich habe gestanden ili ich bin gestanden?
Oboje je standardni njemački s istim značenjem: stehen, sitzen i liegen u sjevernoj Njemačkoj idu s haben, a u južnoj Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj sa sein.

